Solarna elektrana - što je to?

Fotonaponske elektrane omogućuju izravno pretvaranje energije Sunca u električnu energiju. Način rada fotonaponskog (FN) sustava zasniva se na fotonaponskom efektu, koji je prvi uočio Heinrich Herz 1887. godine, primijetivši da ultraljubičasta svjetlost olakšava dobivanje iskre među elektrodama pod naponom, a Albert Einstein je 1921. dobio Nobelovu nagradu za objašnjenje fotonaponskog učinka. Ove spoznaje dovele su do novih otkrića u poljima fotovodljivosti, fotootpornosti te fotonaponskog učinka – temelja rada solarnih elektrana. Više o tehnologiji rada možete fotonaponskih elektrana možete pročitati u članku Što su solarni paneli i kako proizvode struju.
Solarne elektrane najčešće se dijele na mrežne i otočne elektrane. Glavna razlika između otočnih i mrežnih sustava je u načinu pohranjivanja energije. Dok se energija proizvedena u otočnim solarnim elektranama mora skladištiti u baterije ili akumulatore, u mrežnim sustavima se sav višak proizvedene energije u određenom trenutku, ako postoji, jednostavno predaje u sustav električne mreže iz kojega se kasnije, prema potrebi, povlači manjak. Budući da su baterije i akumulatori još uvijek prilično skupi te nedovoljno razvijeni za masovnu uporabu, u svim mjestima gdje je izgrađena električna mreža preferira se izgradnja solarne elektrane priključene na mrežni sustav.

Dugo godina bilo je potrebno da se tehnologija dovoljno razvije i da cijena materijala i izgradnje solarnih elektrana postane financijski isplativa za široku upotrebu. Masovna proizvodnja solarnih elektrana u razvijenim državama Zapada prisutna je već dugi niz godina, dok Hrvatska u tome prilično zaostaje, iako zbog svog geografskog položaja posjeduje izniman solarni potencijal.
Solarna energija čista je i ne zagađuje okoliš. Glavni uzrok klimatskih promjena koje danas pogađaju Zemlju je štetno sagorijevanje fosilnih goriva, od kojih su nafta i ugljen najveći zagađivači. Ugradnjom solarne elektrane možete izravno pozitivno utjecati na zaustavljanje klimatskih promjena i očuvanje Zemlje. Jedna prosječna solarna elektrana od 5 kW tijekom svoga životnog vijeka smanji količinu ispuštenog ugljičnog dioksida ekvivalentnu sadnji 180 stabala.
Solarna energija, osim što je ekološki prihvatljiva, financijski je dugoročno isplativa. Povrat investicije za prosječnu obiteljsku kuću u Hrvatskoj očekuje se kroz 6 do 8 godina, nakon čega elektrana počinje svome vlasniku donositi dobit. Sva energije koju proizvede nakon što sama sebe otplati za kupca je ‘besplatna’. Ulaganje u solarnu elektranu zaštita je od mogućeg rasta cijena struje u budućnosti. Prosječna cijena električne energije na europskom tržištu u stalnom je porastu. Za očekivati je da će se ovaj trend nastaviti i utjecati na lančano poskupljenje većine proizvoda. Stoga ulaganje u solarnu elektranu postaje još atraktivnije, jer njime kućanstvo postaje neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.